Toplička 27, 49240 Donja Stubica 049 287 724

PODRUČJE KOMUNIKACIJE

Poremećaj socijalne komunikacije može biti izoliran, ali se može javiti i u sklopu drugih stanja, kao što su poremećaji iz autističnog spektra (PAS), kašnjenje u jezičnom razumijevanju i/ili govoru, intelektualne teškoće, opće razvojno kašnjenje, te deficit pažnje/hiperaktivnost (ADHD).Ostala stanja, kao što su oštećenja sluha ili emocionalne teškoće, također mogu utjecati na vještine socijalne komunikacije. Kod poremećaja iz autističnog spektra, teškoćama socijalne komunikacije pridruženi su stereotipni i repetitivni obrasci ponašanja.

Poremećaj socijalne komunikacije manifestira se kroz teškoće u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji, pa tako teškoće mogu biti vidljive već u predjezičnoj komunikaciji, odnosno ranom komunikacijskom razvoju.

Tako će dijete s teškoćama socijalne komunikacije krajem prve i tijekom druge godine života slabije uvoditi druge ljude u svoje aktivnosti, rjeđe će donositi ili pokazivati predmete, neće obraćati pažnju na lice sugovornika, slabije će razmjenjivati pogled, te slijediti gestu pokazivanja.

Na što se usmjeriti kod poticanja socijalne komunikacije?

  • Poticanje kontakta očima: predmete koje imenujete ili dijete želi, stavite u blizinu svoga lica. Dijete pozovite, te usmjerite njegovu glavu prema svome licu, a svaki uspostavljeni kontakt očima pohvalite ili nagradite.
  • Poticanje geste pokazivanja: predmet/hranu/piće koje dijete želi stavite izvan njegova dosega. Kada ono bude htjelo predmet, potaknite ga, oblikovanjem njegove ruke u gestu pokazivanja, da pokaže na željeni predmet. Također, poslužite mu kao model, koristeći u tom trenutku gestu pokazivanja, a zatim mu pružite željeni predmet.
  • Poticanje geste traženja: na jednak način, kada dijete želi određeni predmet/hranu/piće, oblikujte njegovu ruku u gestu traženja, te mu pružite ono što želi.
  • Poticanje usvajanja pojmova pomoću geste pokazivanja: zatražite dijete neka vam pokaže loptu, kocku, bebu, auto, itd. Kod svakog zahtjeva oblikujte djetetovu ruku u pokaznu gestu. Nagradite dijete pohvalom ili nekom drugom željenom nagradom, budući da korištenje nagrade nakon poželjnog ponašanja povećava vjerojatnost ponovne pojave željenog ponašanja.
  • Poticanje igre: potičite dijete neka stavlja bebu spavati, pokriva ju, hrani, daje joj piti, češlja ju, stavlja joj kapu, obuva joj cipele, oblači čarape, ljulja i mazi bebu, ljubi ju, itd. Također, potičite dijete u igri da pije, jede žlicom, češlja se, zaklopi oči i stavi ruke ispod glave kao da spava, stavi telefonsku slušalicu na uho, vozi autić, baca loptu, pere zube, stavlja kapu, te oblači čarape i cipele, leti avionom, prelijeva zamišljenu tekućinu i miješa ju žlicom, mete metlom, reže nožem, udara čekićem, pretvara se da čita knjigu, svira glazbalo, pere suđe, piše olovkom, kopa lopatom, zalijeva cvijeće, čisti prašinu, i sl. Prilikom poticanja igre obraćajte se djetetu jednostavnim jezikom, popraćenim gestama i onomatopejama, uz puno ponavljanja. Tijekom dana, uključite se u njegovu igru i komentirajte ono što dijete radi i na što je usmjereno . U trenutcima kada komentirate nešto na što je dijete usmjereno, postoji jednoznačan kontekst i odnos predmet – riječ što olakšava otkrivanje značenja riječi i iskaza, a stvara se i ‘kritična masa’ jezičnog razumijevanja, koja je preduvjet za korištenje riječi sa značenjem.
  • Poticanje imitacije: ako se ne izaziva verbalna imitacija, odnosno dijete ne može ponoviti određene elemente govora, potrebno je poticati imitaciju globalnih pokreta (npr. pljeskanje), kao i imitaciju pokreta artikulatora (npr. puhanje).

Uz sve navedeno, nužno je iskoristiti i socijalne rutine, odnosno svakodnevne aktivnosti poput kupanja, hranjenja i oblačenja, koje su snažni pokretači predjezične i jezične komunikacije, a njihova predvidljiva struktura pomaže djetetu da nauči i upamti nove vještine. Dijete je potrebno poticati na mahanje „pa-pa“ pri odlasku, slanje puse, davanje pet na zahtjev, itd. Socijalne rutine povoljne su situacije u koje se može uvesti i imenovanje radnje koja se događa ili objekta na koji je dijete usmjereno. Ono tako lakše otkriva značenje riječi i svrhu njezine uporabe, a tako jezična intervencija biva učinkovitija (Ljubešić, 2012).

Iscrpniji članak možete pronaći na web stranici: http://prosano.hr/?page_id=330

Jedan od najčešće korištenih kratkih  priručnika koji se daje roditeljima djece s teškoćama socijalne komunikacije možete pronaći u nastavku:

Podrska za roditelje Bromley (komunikacija)

Ako imate dilemu spada li dijete u poremećaj socijalne komunikacije ili poremećaj iz autističnog spektra možete još dodatno pročitati članak: https://logoped.hr/razlike-izmedu-poremecaja-iz-spektra-autizma-poremecaja-socijalne-komunikacije/

I naravno, uvijek se možete javiti meni i razgovarati o svim Vašim dilemama i pitanjima u vezi djetetovog govorno, jezičnog i komunikacijskog razvoja.