Toplička 27, 49240 Donja Stubica 049 287 724

Logoped u vrtiću

 

 

TKO JE LOGOPED I ČIME SE BAVI

 

Logopedi su stručnjaci osposobljeni za rad na prevenciji, probiru, otkrivanju, procjeni, dijagnostici, savjetovanju, rehabilitaciji i tretmanu poremećaja humane komunikacije, a što podrazumijeva poremećaje jezika, govora i glasa, poremećaje u čitanju i pisanju, poremećaje oralno-laringealnih funkcija te poremećaje u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji u osoba s posebnim potrebama (mentalnom retardacijom, oštećenjem sluha itd.).

U kontekstu dječjeg vrtića logoped kroz savjetodavni i edukativni rad s odgojiteljima i roditeljima sprječava i ublažava teškoće djece.

Probirom obuhvaća svu djecu u vrtiću i odredi koja djeca su rizična za razvoj poremećaja u glasu, govoru, jeziku i komunikaciji. Detaljnije dijagnosticira teškoće te djece i uključuje ih u program praćenja i savjetovanja roditelja ili individualno radi na poticanju govora, jezika, komunikacije i predvještina čitanja, pisanja i računanja.

Najčešće prisutne teškoće su kronična promuklost zbog dugotrajnog glasnog govora, poremećaji izgovora glasova, netečnosti u govoru, teškoće u jezičnom izražavanju i razumijevanju i teškoće socijalne komunikacije.

Više o svakoj teškoći možete pročitati na poveznicama na internetskoj stranici:

http://www.centar-logos.hr/poremecaji-jezicno-govornog-razvoja-2/

 

Nakon prve kratke procjene logoped daje roditeljima povratnu informaciju o područjima koja je potrebno poticati u djeteta. To ne znači da dijete ima poremećaj tog područja, već samo da ima manja znanja i vještine u tom području u odnosu na svoje vršnjake i da bi bilo dobro to područje poticati i kod kuće. Koliko su ta znanja i vještine slabije u odnosu na vršnjake možete saznati na individualnom savjetovanju s logopedom. Nakon te prve procjene, logoped dalje detaljnije proučava područje u kojem je dijete imalo slabiji uspjeh od očekivanog i donosi odluku o kojem stupnju i tipu teškoća se radi i u koji oblik rada će uključiti dijete (individualni rad logopeda s djetetom ili intenzivnije praćenje djetetovog jezično-govornog razvoja uz savjetovanje roditelja). Sve informacije o radu logopeda s djetetom možete dobiti individualno.

 

Roditelj bi trebao pokušati poticati dijete kroz igru, bilježiti svoja zapažanja i nedoumice i obratiti se logopedu na individualno savjetovanje s tim bilješkama minimalno dva puta godišnje. Savjetovanje se može dogovoriti i više puta godišnje ako to logoped smatra potrebnim ili roditelj sam želi.

Radno vrijeme logopeda je od ponedjeljka do petka od 8 do 15 sati. U tom periodu možete bez najave doći do logopeda i dogovoriti termin savjetovanja. Preporučeno vrijeme za savjetovanje roditelja je od 13 do 15 sati jer u jutarnjim terminima logopedinja individualno radi s djecom.

 

U nastavku se nalazi prezentacija s grupnog logopedskog savjetovanja (˝logopedskog sastanka˝) kao i dodatne informacije kako poticati dijete kod kuće u pojedinom području.

prezentacija logopedski sastanak

 

 

PODRUČJE IZGOVORA GLASOVA

Roditelji ne ispravljaju izgovor glasova koje dijete krivo izgovara, ali mogu ubrzati logopedsku terapiju tako da nauče dijete nazive dijelova tijela koji su nam bitni za izgovor: obrazi, gornja usna, donja usna, jezik, zubi. Sve to dijete bi trebalo pokazati na drugome i na sebi. Poželjno je vježbati ispred ogledala.

1

Preuzeto s: http://alogem.com/wp-content/uploads/2014/10/grimassimix-2.jpg

 

Igre za poticanje boljeg izgovora možete pronaći u sljedećem dokumentu:

IGRE ZA BOLJI IZGOVOR

Nakon što logoped uvježba izgovor pojedinoga glasa obavijestiti će roditelja da nastavi uvježbavati izgovor glasa kod kuće.

Popis riječi za uvježbavanje po pojedinim glasovima možete pronaći na internetskoj stranici:

http://www.centar-logos.hr/vjezbe-artikulacije-za-pojedine-glasove/

Ako dijete ima poteškoća i u slušnoj obradi glasova (točno izgovara glasove, ali ne u svim riječima ili miješa poredak glasova u riječi i izostavlja ih ili dodaje) možete s njim raditi sljedeće vježbe:

  • Igrajte se razne igre u kojima dijete treba zapamtiti što više riječi:
    • Nabrajajte pojmove, boje, brojeve, slogove,…
    • Tražite da ponavlja cijele rečenice i procijeni njihovu točnost

Slon nosi šešir. Mačke vole kuhati miševe. Baka radi finu štrudlu.

  • Pokušajte riječ rastaviti na slogove i nekoliko puta je tako ponoviti, a zatim je polako ponoviti spojenu
    • ma-sla-čak, ma-sla-čak…maslačak
  • Pitajte dijete da procijeni točnost Vašeg izgovora
    • To je kamidon! Jesam dobro rekla?

 

Napominjem da bi odrasli trebao jasno i razgovjetno pričati kada se obraća djetetu, bez tepanja i iskrivljavanja glasova. Također, dijete koje koristi dudu ima veći rizik za nastanak otvorenog zagriza i krivih izgovornih navika. Ako ne možete odviknuti dijete od dude, trudite se da je izvadi barem kada govori.

 

 

PODRUČJE TEČNOSTI GOVORA

Razvojno je mucanje govorno ponašanje koje karakterizira iznenadno i učestalo ponavljanje, prekidanje ili produljivanje glasova, slogova ili riječi nakon što je dijete već počelo govoriti posve tečno, spajajući riječi u dvočlane i tročlane rečenice.

Smatra se da oko 2,5% predškolske djece muca, od čega njih 80% prestaje mucati prije škole.

Dodatne kvalitetne informacije o mucanju možete pronaći na internetskoj stranici:

http://www.logokor.hr/karakteristike-mucanja-i-oporavka-mucanje.html

Glavni savjeti za roditelje djece koja mucaju su:

  • Usporiti aktivnost u kojoj dijete muca
  • Poticati ga da uspori govor
  • Preoblikovati i ponoviti, ne ispravljati
  • Ne završavati rečenice i prekidati pitanjima
  • Objasniti mu da je to normalno i da se to svima događa
  • Biti dobar primjer – govoriti malo sporije

 

 

PODRUČJE RJEČNIKA (POZNAVANJA POJMOVA)

Rječnik djeteta je broj riječi koje razumije (receptivni rječnik) i broj riječi koje koristi i može samostalno imenovati (ekspresivni rječnik).

U dobi između 3 i 6 godina djetetov rječnik intenzivno raste.

Procjene broja riječi koje dijete ima u svom mentalnom rječniku po dobi:

3 godine – oko 500 riječi

4 godine – oko 1500 riječi

5 godina – oko 3000 riječi

6 godina – oko 6000 riječi

 

Taj se razvoj najvećim dijelom događa zahvaljujući kvalitetnoj komunikaciji djeteta u obitelji.

Prosječni vokabular odrasle osobe iznosi oko 20 000 riječi.

Dodatne informacije o utjecaju rječnika na cjelokupni razvoj možete pronaći na stranici:

https://www.planetzoe.hr/razvoj-govora-u-predskolskoj-dobi/

 

Osnovna načela poticanja razvoja rječnika (usvajanja novih pojmova):

  • Puno komunicirati
  • Povezati s nečim što dijete od prije poznaje
  • Ključno je ponoviti pojam u više svakodnevnih situacija
  • Spominjati semantičke kategorije
  • Opisivati predmete
  • Objasniti za što se koriste
  • Govoriti o onome na što je dijete usmjereno
  • Pokazati (u stvarnom životu ili preko interneta i ostalih medija)

 

Mali trikovi za usvajanje novih riječi:

 

 

PODRUČJE MORFOSINTAKSE (POTICANJE PREPRIČAVANJA)

Jezični poremećaji mogu biti razvojni i stečeni. Razvojni jezični poremećaji se javljaju u razdoblju usvajanja jezika (do 3. godine), a stečeni nastaju nakon što je usvojena baza materinskog jezika ( između 3. i 4. godine života).

Djeca s jezičnim teškoćama kasnije progovaraju, a njihove teškoće postaju veće i uočljivije s porastom dobi što negativno utječe i na kasnije usvajanje čitanja i pisanja. Stoga, djeca s jezičnim teškoćama pokazuju teškoće i u govornom i u pisanom jeziku i to na planu razumijevanja i proizvodnje jezika.

Kao i kod svih teškoća, tako je i kod jezičnih teškoća nužno rano otkrivanje i rana logopedska intervencija.  Nažalost, često djeca s jezičnim teškoćama ostanu neprepoznata sve do školske dobi kada se posljedično tomu počnu javljati teškoće s ovladavanjem čitanja i pisanja te općenito teškoće sa savladavanjem školskog gradiva

 

Jedno od glavnih obilježja djece s jezičnim teškoćama je veliki broj grešaka u morfosintaksi. To znači da rečenice koje dijete koristi nisu gramatički točne, većinom su kratke i nepravilne. Dijete jako teško ispriča priču, što mu se dogodilo u vrtiću ili sadržaj crtića koje je gledalo. To mu značajno otežava svakodnevnu komunikaciju s odraslima i vršnjacima, ali i predstavlja veliki problem u školi kada se mora početi pismeno izražavati.

Najbolji način za poticanje ovog područja je iznimno velika količina razgovora s djetetom u svakodnevnim situacijama i prepričavanje i čitanje slikovnica. U nastavku možete pronaći neke ideje za svakodnevne situacije (preuzete sa stranice www.logopedi.hr) i poveznice za preporuke slikovnica za određenu dob djeteta.

U svakodnevnom razgovoru se uvijek vodimo interesom djeteta i razgovaramo o onome na što je dijete usmjereno i što ga zanima.

U čitanju slikovnica također uvažavamo želje djeteta. Poželjno je da prvo Vi sami pročitate slikovnicu i par puta je samo prepričate djetetu dok zajedno gledate slike, a nakon toga mu možete početi i čitati iz slikovnice.

Knjiga s mnoštvom vježbi iz ovog područja koju možete posuditi u knjižnici: Zabavan jezik u slikama i igrama 1, Ilona Posokhova

 

 

 

Preporuke slikovnica za dob 0-2 godine

https://razvojne.org/2018/10/15/preporuke-razvojnih-slikovnica-0-2/

Preporuke slikovnica za dob 2 – 4 godine

https://razvojne.org/2018/10/20/preporuke-razvojnih-slikovnica-2-4/

Preporuke slikovnica za dob 4 – 6 godina

https://razvojne.org/2018/10/30/preporuke-slikovnica-4-6/

Preporuke knjiga od strane knjižničara grada Zagreba

http://www.kgz.hr/hr/procitajte-djeca/2018/42271

 

 

PODRUČJE KOMUNIKACIJE

Poremećaj socijalne komunikacije može biti izoliran, ali se može javiti i u sklopu drugih stanja, kao što su poremećaji iz autističnog spektra (PAS), kašnjenje u jezičnom razumijevanju i/ili govoru, intelektualne teškoće, opće razvojno kašnjenje, te deficit pažnje/hiperaktivnost (ADHD).Ostala stanja, kao što su oštećenja sluha ili emocionalne teškoće, također mogu utjecati na vještine socijalne komunikacije. Kod poremećaja iz autističnog spektra, teškoćama socijalne komunikacije pridruženi su stereotipni i repetitivni obrasci ponašanja.

Poremećaj socijalne komunikacije manifestira se kroz teškoće u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji, pa tako teškoće mogu biti vidljive već u predjezičnoj komunikaciji, odnosno ranom komunikacijskom razvoju.

Tako će dijete s teškoćama socijalne komunikacije krajem prve i tijekom druge godine života slabije uvoditi druge ljude u svoje aktivnosti, rjeđe će donositi ili pokazivati predmete, neće obraćati pažnju na lice sugovornika, slabije će razmjenjivati pogled, te slijediti gestu pokazivanja.

Na što se usmjeriti kod poticanja socijalne komunikacije?

  • Poticanje kontakta očima: predmete koje imenujete ili dijete želi, stavite u blizinu svoga lica. Dijete pozovite, te usmjerite njegovu glavu prema svome licu, a svaki uspostavljeni kontakt očima pohvalite ili nagradite.
  • Poticanje geste pokazivanja: predmet/hranu/piće koje dijete želi stavite izvan njegova dosega. Kada ono bude htjelo predmet, potaknite ga, oblikovanjem njegove ruke u gestu pokazivanja, da pokaže na željeni predmet. Također, poslužite mu kao model, koristeći u tom trenutku gestu pokazivanja, a zatim mu pružite željeni predmet.
  • Poticanje geste traženja: na jednak način, kada dijete želi određeni predmet/hranu/piće, oblikujte njegovu ruku u gestu traženja, te mu pružite ono što želi.
  • Poticanje usvajanja pojmova pomoću geste pokazivanja: zatražite dijete neka vam pokaže loptu, kocku, bebu, auto, itd. Kod svakog zahtjeva oblikujte djetetovu ruku u pokaznu gestu. Nagradite dijete pohvalom ili nekom drugom željenom nagradom, budući da korištenje nagrade nakon poželjnog ponašanja povećava vjerojatnost ponovne pojave željenog ponašanja.
  • Poticanje igre: potičite dijete neka stavlja bebu spavati, pokriva ju, hrani, daje joj piti, češlja ju, stavlja joj kapu, obuva joj cipele, oblači čarape, ljulja i mazi bebu, ljubi ju, itd. Također, potičite dijete u igri da pije, jede žlicom, češlja se, zaklopi oči i stavi ruke ispod glave kao da spava, stavi telefonsku slušalicu na uho, vozi autić, baca loptu, pere zube, stavlja kapu, te oblači čarape i cipele, leti avionom, prelijeva zamišljenu tekućinu i miješa ju žlicom, mete metlom, reže nožem, udara čekićem, pretvara se da čita knjigu, svira glazbalo, pere suđe, piše olovkom, kopa lopatom, zalijeva cvijeće, čisti prašinu, i sl. Prilikom poticanja igre obraćajte se djetetu jednostavnim jezikom, popraćenim gestama i onomatopejama, uz puno ponavljanja. Tijekom dana, uključite se u njegovu igru i komentirajte ono što dijete radi i na što je usmjereno . U trenutcima kada komentirate nešto na što je dijete usmjereno, postoji jednoznačan kontekst i odnos predmet – riječ što olakšava otkrivanje značenja riječi i iskaza, a stvara se i ‘kritična masa’ jezičnog razumijevanja, koja je preduvjet za korištenje riječi sa značenjem.
  • Poticanje imitacije: ako se ne izaziva verbalna imitacija, odnosno dijete ne može ponoviti određene elemente govora, potrebno je poticati imitaciju globalnih pokreta (npr. pljeskanje), kao i imitaciju pokreta artikulatora (npr. puhanje).

Uz sve navedeno, nužno je iskoristiti i socijalne rutine, odnosno svakodnevne aktivnosti poput kupanja, hranjenja i oblačenja, koje su snažni pokretači predjezične i jezične komunikacije, a njihova predvidljiva struktura pomaže djetetu da nauči i upamti nove vještine. Dijete je potrebno poticati na mahanje „pa-pa“ pri odlasku, slanje puse, davanje pet na zahtjev, itd. Socijalne rutine povoljne su situacije u koje se može uvesti i imenovanje radnje koja se događa ili objekta na koji je dijete usmjereno. Ono tako lakše otkriva značenje riječi i svrhu njezine uporabe, a tako jezična intervencija biva učinkovitija (Ljubešić, 2012).

 

Iscrpniji članak možete pronaći na web stranici: http://prosano.hr/?page_id=330

Ako imate dilemu spada li dijete u poremećaj socijalne komunikacije ili poremećaj iz autističnog spektra možete još dodatno pročitati članak: https://logoped.hr/razlike-izmedu-poremecaja-iz-spektra-autizma-poremecaja-socijalne-komunikacije/

I naravno, uvijek se možete javiti meni i razgovarati o svim Vašim dilemama i pitanjima u vezi djetetovog govorno, jezičnog i komunikacijskog razvoja.

 

 

PODRUČJE PREDVJEŠTINA ČITANJA I PISANJA

Djeca u vrtiću NE uče čitati i pisati. Ona bi trebala do 7 godine usvojiti PREDVJEŠTINE čitanja i pisanja. I kao što ne možemo dijete upisati na nogomet ako ne zna hodati, isto tako ne možemo ni očekivati da će dijete naučiti čitati i pisati ako nije svladalo vještine koje tome prethode. Kada takvo dijete na silu podučavamo čitanju i pisanju to je kao da započinjemo graditi krov, a nismo još izgradili zidove.

Osim predvještina čitanja i pisanja, postoje i predvještine računanja o kojima možete pročitati u sljedećem članku: https://mis.element.hr/fajli/981/55-03.pdf . Navedene su razne igre i objašnjeno je zašto je svaka igra važna za kasniji uspjeh u matematici.

Koje su to predvještine čitanja i pisanja?

  1.    😳 Poznavanje puno pojmova i dobro jezično izražavanje (kako poticati ta područja navedeno je na ovoj internetskoj stranici u dijelu Područje rječnika i Područje morfosintakse)

 

  1.   😳 Grafomotorika (dobra motorika pri držanju olovke)

Najvažnije je djetetu pružiti puno iskustva s papirom i olovkom. Papir i olovka mu trebaju biti uvijek dostupni. Crtež moramo uvijek pozitivno komentirati. Ne trebamo dijete učiti kako se nešto crta, već ga pustiti da uživa i istražuje predmete, a zatim ih gleda i pokuša nacrtati.

Za stariju djecu pred polazak u školu možete preuzeti besplatne primjere radnih listića sa stranice www.artrea.com.hr  (E vježbenice)

 

  1.  😳 Vizualna percepcija (obrada vidnih informacija)

Vizualna percepcija je način kako mozak procesira ono što vidimo, odnosno način na koji mozak interpretira, analizira i daje smisao onome što vidimo.

Vizualna percpecija je važna u svakodnevnom životu u različitim aktivnostima kao što je pisanje, čitanje, oblačenje, slaganje puzzli, uočavanje  sličnosti i različitosti, određivanju koliko je nešto daleko ili duboko, i slično. Vizualna percepcija je širok termin. Imamo više “kategorija” vizualne percepcije.

 

Detaljniji članak o vizualnoj percepciji možete pročitati na: https://www.radnaterapija.net/sto-je-vizualna-percepcija

Popis mnoštva igara koje možete igrati s djecom da bi potaknuli razvoj vizualne percepcije možete također pronaći na njihovim stranicama:

https://www.radnaterapija.net/vizualna-percepcija

 

https://www.radnaterapija.net/aktivnosti-za-poticanje-razvoja-vjestina-vizualne-percepcije-ii-dio

 

Ovdje je primjer nekih najjednostavnijih igara preuzetih upravo iz tih članaka:

Slagalice (puzzle)

Igra parova (memory)

Uparivanje čarapa

Slikovnica – nađi sve što je plavo/okruglo/…

Crtanje obrisa

7

Slaganje lego kockica – kopiranje modela

8

Slaganje dijelova slike (nalijepiti na dvije kockice)

9

Crtanje samo polovice slike, a dijete treba nacrtati drugu polovicu npr.leptira

 

Za stariju djecu možete isprintati besplatne primjerke radnih listova sa stranice: www.artrea.com.hr (E vježbenice – Vizualna percepcija)

 

  1.  😳 Svjesnost o tisku i koncept knjige

To je jedna od prvih vještina koja se razvija kada dijete ima puno iskustva sa slikovnicama. Dijete uči kako se knjiga drži, kako se lista, da prvo čitamo s lijeve, a zatim s desne stranice, da tekst čitamo odozgo prema dolje i s lijeva na desno. Zbog toga je iznimno važno da djeci čitamo i pričamo priče iz slikovnica. Preporuke slikovnica i pristup čitanju možete pronaći na ovoj internetskoj stranici u dijelu Područje morfosintakse.

 

  1.  😳 Fonološka svjesnost

Fonološka svjesnost je, iz mog iskustva, najslabije razvijena u djece pred polazak u školu, a izuzetno je bitna da bi dijete moglo savladati čitanje i pisanje.

Očekujemo da dijete staro četiri godine može rastaviti riječ na slogove i da čuje koju riječ smo mi izgovorili kada je rastavimo na slogove. Ova vještina se najbolje razvija kroz učenje brojalica i pjesmica od najranije dobi djeteta jer dijete tako razvija osjećaj za rimu i ritam. Možemo se igrati s djetetom u bilo kojem trenutku tako da izgovaramo riječi rastavljene na slogove, a ono ih mora sastaviti ili da mu kažemo neku riječ koju onda dijete mora rastaviti na slogove. Ako je djetetu rastavljanje na slogove teško, možemo mu reći da za vrijeme izgovora plješće ili skače jedanput za svaki slog.

 

Bitno je poticat dijete i na prepoznavanje i stvaranje rime. Ta se vještina razvija također kroz učenje pjesmica koje se rimuju. Možemo dijete pitati koje se riječi dobro slažu, koje slično zvuče, neka nam pomogne osmisliti takve riječi pa kasnije možemo napisati pjesmicu.

Više o rimi i raznim aktivnostima možete pročitati u članku:

https://razvojne.org/2018/11/02/baba-zaba-ventilator/

 

Nakon što dijete svlada rimu i rastavljanje na slogove (obično oko pete godine života), tražimo od njega da kaže na koji slog počinje neka riječ (npr. s kojim slogom počinje riječ pauk), a zatim i nabroji nekoliko riječi koje počinju na slog koji smo im zadali (npr. nabroji riječi koje počinju na slog ba).

 

Nakon što dijete bez poteškoća odredi prvi slog, tražimo od njega da kaže na koji glas počinje neka riječ (npr. Koji glas prvi čuješ kada kažem sir), a zatim i da nabroji što više riječi koje počinju na zadani glas (npr. što sve počinje na t). Djeca bi to trebala svladati s 5 i pol godina.

Zanimljive kartice možete pronaći na internetskoj stranici:

https://logoped.hr/vesela-abeceda-svastarica/

 

Kada dijete svlada prvi glas u riječi, tražimo od njega da sastavi riječ od glasova (npr. s-i-r, koja je to riječ), a zatim i da rastavi riječ na glasove (npr. koje sve glasove ima riječ pas). Prvo počinjemo s kratkim riječima, a zatim zadajemo sve duže i duže. Dijete bi trebalo u dobi od šest godina rastavljati i sastavljati riječi od tri do četiri glasa.

 

Zanimljive aplikacije za tablete, mobitele i računala (Pisalica, Glaskalica, Slovarica, Jezična gradilica) možete pronaći na stranici: www.ict-aac.hr

 

  1.  😳 Prepoznavanje slova

Nije poželjno da djeca uče pisati slova u predškoli. Bitno je da znaju povlačiti razne crte i oblike u zadano crtovlje crtančice i da znaju prepoznati slova kada ih vide (kada im pokažemo slovo da znaju koje je to slovo). Djeci mogu naučiti slova tako da ih izrezuju iz novina i lijepe na papir te ispod njih sve stvari iz ktaloga koje počinju na taj glas (npr. u novinama pronađu nekoliko slova S, zalijepe ih na prazan list papira, a zatim iz kataloga izrežu sir, salamu, sanjke, suncobran,… i zalijepe ispod slova S i tako za svako slovo). Možemo dati djeci da slažu slova od vune ili špage, izrađuju ih od plastelina,…

Više ideja za igre za prepoznavanje slova možete pronaći na stranici:

https://razvojne.org/2018/10/29/izdvajanje-slova/

 

 

 

 

Knjiga s mnoštvom vježbi iz područja predvještina čitanja i pisanja koju možete posuditi u knjižnici: Zabavan jezik u slikama i igrama 2, Ilona Posokhova

Dodatan članak o predvještinama čitanja i pisanja možete pronaći na stranici:

https://razvojne.org/2018/10/26/sto-mogu-uciniti-umjesto-da-ga-poducavam-citanju/